Découvrez des millions d'e-books, de livres audio et bien plus encore avec un essai gratuit

Seulement $11.99/mois après la période d'essai. Annulez à tout moment.

O le Ekalesia Tele
O le Ekalesia Tele
O le Ekalesia Tele
Livre électronique177 pages3 heures

O le Ekalesia Tele

Évaluation : 0 sur 5 étoiles

()

Lire l'aperçu

À propos de ce livre électronique

“...Ina alu atu ia i ala ma magāala, ma ia pulunaunau atu latou te o mai, INA IA TUMU AI LO'U NEI FALE." Luka 14:23. O le tagi mai le fatu o le Atua ia faasaoina le lalolagi, ma ia tumu lona fale - le ekalesia!
O lenei tusi na fanau mai i le faaaliga lenei, “O le Ekalesia Tele” tusia e Bishop Dag Heward-Mills, faifeau o se tasi o aulotu aupito tele i Kana. E le toe tutusa lava lau aulotu pe a uma ona e faitauina o lenei tusi faaoso fiafia e galue!

“Ua tuuina atu atoatoa e Dr. Heward-Mills lona tagata i le Alii o Iesu Keriso atoa ma galuega e aafia i le tala'iga faaevagelia i le lalolagi atoa. O ia o se soifua lelei tele mo le faata'ita'i i ai o i latou o loo galulue faatala'i, ma o i matou iinei i le “Church Growth International”, ua faaeaina i le iloa ma ta'u Dr. Dag Heward-Mills o se uo ma se soatau i le i fanua tetele o le seleselega i le lalolagi.”
-Dr. David Yonggi Cho
Ta'ita'ifono, Church Growth International

LangueFrançais
Date de sortie31 mars 2020
ISBN9781643299273
O le Ekalesia Tele
Auteur

Dag Heward-Mills

Bishop Dag Heward-Mills is a medical doctor by profession and the founder of the United Denominations Originating from the Lighthouse Group of Churches (UD-OLGC). The UD-OLGC comprises over three thousand churches pastored by seasoned ministers, groomed and trained in-house. Bishop Dag Heward-Mills oversees this charismatic group of denominations, which operates in over 90 different countries in Africa, Asia, Europe, the Caribbean, Australia, and North and South America. With a ministry spanning over thirty years, Dag Heward-Mills has authored several books with bestsellers including ‘The Art of Leadership’, ‘Loyalty and Disloyalty’, and ‘The Mega Church’. He is considered to be the largest publishing author in Africa, having had his books translated into over 52 languages with more than 40 million copies in print.

Auteurs associés

Lié à O le Ekalesia Tele

Livres électroniques liés

Christianisme pour vous

Voir plus

Articles associés

Catégories liées

Avis sur O le Ekalesia Tele

Évaluation : 0 sur 5 étoiles
0 évaluation

0 notation0 avis

Qu'avez-vous pensé ?

Appuyer pour évaluer

L'avis doit comporter au moins 10 mots

    Aperçu du livre

    O le Ekalesia Tele - Dag Heward-Mills

    Matāupu 1

    Mafuaga e Luasefulu-Lima e Tatau Ai Ona Iai Sau Aulotu Telē

    1. E tatau ona e naunau ia iai sau aulotu telē ona o le va'aiga ma le sini aupito talafeagai lena mo se faifeau.  O le va'aiga aupito sili ma le mo'omo'oga e mumū mo so'o se faifeau o le va'aiga lea mo se aulotu telē.  Aiseā e lē fa’atelē ai le aulotu pe afai o le a iai sau aulotu?

    A leai se fa'aaliga, e fa'asalalauina le nu'u; a o lē ua tausiusi i le tulafono, amuia o ia.

    Fa'ataoto 29:18

    2. E tatau ona e mo'omia se aulotu telē auā o le mana’o i se aulotu telē o le a ta’ita’iina oe i se malaga e fa’atupu ai lau aulotu.  O le mana’o i ni vavega e ta’ita’i ai i le i’uga ma’oti o le iai o vavega i lau galuega.  O le mana’o i le fa’au’uga e ta’ita’i ai i le i’uga ma’oti o le iai o le fa’au’uga.  O le mana’o ia fa’atupuina le aulotu o le a na ta’ita’ia oe i se malaga e fa’ailoa ai auala e fa’atupu ai lau aulotu. 

    O le mea lea ou te fai atu ai ia te outou, o mea uma lava tou te ole mai ai i a outou tatalo, inā fa’atuatua ia o le a maua e outou, ona faia lava lea mo outou.

    Mareko 11:24

    3. E tatau ona iai sau aulotu telē auā o le taunu'uga valo'ia lea o so'o se ekalesia e fausia e le Ali'i o le iai o le i'uga e sili atu nai lo le amataga.  'Aua le fa'avaivaia lou loto i le la'itiiti o lau aulotu i le taimi nei.  Ua mua'i ta'uina mai e sili atu le matagofie o le i'uga o lau aulotu nai lo le amataga.  

    Auā ua valo’ia mai i le upu a le Atua e sili atu le mamalu o le fale na mulimuli nai lo le mamalu o lē na muamua, e tatau la ona e fa’atalitalia se mea e sili atu le mamalu nai lo le mea na e va’ai i ai i le amataga.  O le a faia e le Atua se mea silisili ma o le na fa’atelēina le aulotu.    

    E ui lava ina itiiti lou amataga, a e matuā fa'ateleina lou i'uga.

    Iopu 8:7

    4. E tatau ona iai sau aulotu telē ona o le tele o faifeau o lo'o fa'asesēina i le manatu o lo'o fai le galuega ae le o faia.  

    I le taimi o Lana galuega, na fai ai e Iesu se saunoaga tāua. 

    …E tele le saito e seleseleina, a o le au fai galuega e to'aitiiti ia...

    Mataio 9:37

    O lona uiga e tele na'uā agaga e mafai ona manumalo mai.  E tele galuega mo tatou uma.  E tele naunau tagata e fa'atumu ai o tatou falesa.  

    E to'atele faifeau o lo'o fa'asesēina i le manatu o lo'o tutumu o latou tama'i fale o le galuega.  E to'atele fo'i faifeau e manatu ua latou taunu'u i le galuega.  Ua maua sou totogi lelei ma iai sau ta'avale manaia.  Ua fa'amanuia oe e le Atua ma ua totogi mea uma mo oe.  E le o le uiga ua e taunu'u.  'Aua ne'i fa'atauasoina lau va'ai e le tiapolo i le galuega moni e tatau ona tatou faia.  O le galuega a Satani e tapilipili le ekalesia ia momoe!! E musumusu i loto o le tele o faifeau:  O lo'o lelei mea uma.  Ona pau lea.  Ua mae'a ona e faia.  Pau lea o le mamao e te o'o i ai.  O mea uma ia e tatau ona e 'ausia mo le Atua!  O ituaiga faifeau na ua fa'atauasoina e Satani la latou va'ai fa'aleagaga ma le va'aiga  i le lumana'i.  O lo'o musumusu le fili i o latou loto, "O lo'o lelei mea uma.  Ona pau lea!  Ua mae'a ona e faia!

    E mana'o Satani ia tumau le la'itiiti o lau aulotu.  O le itiiti o tagata e i lau aulotu o le tele fo'i na o tagata ua ia maua.  O le fua o le telē o lau aulotu e fa'aali atu ai ia te oe le fa'aitiitia o tagata e o i Seoli.  A iai sau ekalesia telē, o lona uiga ua fa'ateleina agaga ua e fa'amausalīina.  O lona uiga fo'i ua fa'ateleina agaga ua sao ese mai le 'umia e le tiapolo.  

    5. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o le finagalo o le Atua ia tumu Lona fale.  O le tele o falesa e le o tutumu auā e le o ni ekalesia tetele.  

    Ua fai atu le ali'i i le auauna, Inā alu atu ia i ala tele ma magāala, ma ia pulunaunau atu latou te o mai, INA IA TUMU LO’U NEI FALE.  

    Luka 14:23

    I le Luka 14, ua tu'uina mai e le Ali'i ia i tatou se fa'aaliga tāua.  Ua fai atu le matai i lana auauna, E mana’omia ona fa’atumu lo’u fale.  O le matai i le tala lenei e fa’atatau ia Iesu.  Na mana’o Iesu ia tumu Lona fale.  I se tasi fa’aupuga, e mana’o Iesu ia tutumu Ona falesa.  E mana’o le Atua i falesa tutumu!  O le matai i le tala lenei e le’i malie i le to’aitiiti o tagata na iai i lana ‘aiga fiafia.  Atonu e o’o lava le ‘aiga, ae na mana’o o Ia ia matuā to’atele atu tagata.  Ae maise lava, na mana’o o Ia ia tumu le fale.  

    I totonu o lenei tala, o lo'o fa'aali mai ai e le Atua Lona finagalo mo le ekalesia.  O Lona finagalo ia fa'ateleina tagata!  O Lona finagalo o potu tutumu!  O Lona finagalo o falesa ua lē ofi!  O Lona finagalo o le EKALESIA TELĒ!

    6. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o le fanua e te selesele ai o le lalolagi.  

    E le'i auina tatou e le Atua i se pitonu'u o le tou nu'u.  Na te le'i auina fo'i tatou i ni nai nu'u itiiti.  Na ia auina tatou i le lalolagi atoa.  Ana itiiti se fanua tatou te selesele mai ai, o lona uiga tatou te lē fa'atalitalia ni fua se tele o le seleselega.  

    Ua fetalai atu fo'i o ia iā te i latou, O atu ia outou i le lalolagi uma, inā tala’i atu ai le tala lelei i tagata uma lava.  O lē fa’atuatua ma papatisoina, e fa’aolaina ia; a o le lē fa’atuatua, e fa’asalaina ia.

    Mareko 16:15-16

    O le mea moni e tatau ona fa'asopolia le lalolagi atoa e ta'u mai ai o le seleselega o agaga o le a tatou maua mai e matuā telē lava.  E mautinoa o se vaega telē o le aofa’iga o tagata o le lalolagi atoa.  Afai o se vaega telē o le aofa’iga o tagata o le lalolagi e tatau ona fa’aolaina e ala i le laugaina o le talalelei, o lona uiga e tatau ona tau pāpā mai falesa i le lē ofi.  Manatua e silia i le ono piliona agaga o lo’o i fafō o lo’o fa’atalitali mai iā i tatou e avatu i ai le Talalelei.  

    7. E tatau ona iai sau aulotu telē auā o le fa'ata'ita'iga o aulotu o lo'o ta'u mai i le Tusi Paia e faitau afe o latou totino.  E lē o le fa'ata'ita'iga sili tatou te mulimuli ai o le ulua'i ekalesia?  Afai o le ulua'i ekalesia na iai le tolu afe ma le lima afe tagata, e lē tatau la ona fai numera na ma ta'iala mo tatou?  E mautinoa ua tusia nei numera i le Tusi Paia ina ia tatou iloa le mea e fai ma sini.

    Ona papatisona lea o e na talia le upu a Peteru ma le fiafia; o lea aso fo'i ua fa'aopoopoina ai pe tolu afe o tagata.  Ua tumau pea i latou i le mataupu a le au aposetolo, ma le mafuta fa'atasi, ma le tofitofiga o le areto, ma talotaloga.

    Galuega 2:41-42 (NLT)

    E to'atele o e na fa'alogologo i le upu ua talitonu i latou; o le tau aofa'i fo'i o tagqta po ua limagaafe.

    Galuega 4:4 (NLT)

    8. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o le iai o se aulotu telē o lona uiga ua fa'ateleina agaga ua maua mo le mālō.  I totonu o se ekalesia telē o le a fa'aopoopo taimi o sauniga lotu, tele taimi e fai ai le vala'au mo le fa'aolataga ma tele avanoa e fa'aolaina ai nai lo se aulotu itiiti.  E lē o le sini ea lea a faifeau uma o le talalelei ia maua ni agaga mo le Ali'i?  E le o se fa'amanuiaga fa'aopoopo le tele o tagata e auai mai ma fa'aolaina pe a telē le ekalesia?   

    9. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o le telē o le ekalesia o le tele fo'i lena o le aufaigaluega ma tagata galulue o le a fa'amatu'u atu e galulue mo le Atua.  

    Ona fetalai atu ai lea o Ia i ona so'o, E tele le saito e seleseleina, a o le au fai galuega e to'aitiiti ia; o lea ia outou aioi atu ai i le Ali'i e ana le saito e seleseleina, ina ia a'auina mai e Ia ni ē galulue i lana saito e seleseleina. 

    Mataio 9:37-38 (NLT)

    E iai lava le pasene fa'apitoa o le lafu mamoe o tagata faigaluega moni.  Tusa po'o le ā se mea e te faia po'o sau tala e fai atu, e iai lava fo'i le pasene o le aulotu e lē 'auai i mea e fai o le galuega.  E iai lava tagata na ona va'ava'ai ma matamata.  E iai fo'i ē fai manatu.  E tumau lava fo'i tagata galulue i le galuega.  O le to'atele o ē 'auai, o le tele fo'i lena o le aufaigaluega e mafai ona auina atu.  O le a faigofie fo'i ona lagolagoina i latou i le itu tau tupe.  

    10. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā mai totonu o se ekalesia telē o le a to'atele le aufaigaluega o le talalelei, faifeau ma epikopo o le a tofia ma tu'uina atu i le fafo mo le seleselega.  I totonu o se ekalesia telē e iai lava polokalama fa'amasani mo faifeau.  E sili atu ona to'atele faifeau e a'oa'oina ma maua mai i se ekalesia e sefulu afe ni ona totino nai lo se aulotu e na'o le selau ona totino.   O le upu moni, e lē lava nisi e maua e le faifeau o se aulotu la'itiiti, e fia avea ma avefeau o le talalelei.

    11. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā e to'atele tagata o se ekalesia telē e auai i talosaga ma tete'e i galuega a le ali'i o le lalolagi.  

    Auā tatou te lē tau ma tagata, a o ali’i sili, ma faipule, ma ali’i o le pouliuli o lenei lalolagi, atoa ma agaga leaga i mea o i le lagi. 

    O le mea lea ia outou tago ai i ofutau atoatoa mai le Atua, ina ia outou mafaia ona tete'e atu pe a o'o i le aso vale, pe a uma ona faia o mea uma, tou te tutumau ai lava.  

    O lenei, ina tutumau ia outou o fusia o outou sulugatiti i le fa'amaoni, ia oofu fo'i outou i le ufifatafata o le amiotonu; 

    Ma ia fa'ase'evaeina o outou vae i le sauniga o le tala lelei o le filemu;  Ia fa'aopoopo i na mea uma ona tago atu i le talipupuni o le fa'atuatua, tou te mafai ai ona tinei o ū fanafana mu uma lava a lo'o leaga.  Ma ia outou ave le puloutau o le olataga, ma le pelu a le Agaga, o le afioga lea a le Atua.  

    Ia outou tatalo i le Agaga i aso uma lava i talotaloga ma fa'atoga uma; ia outou mataala pea i lenei lava mea, ma matuā tausisi i le fa’atoga mo tagata paia uma lava. 

    Efeso 6:12-18

    A iai sau aulotu telē, o le a tele tatalo e alu a'e i le Ali'i.  O lea, o le a fa'ateleina tagata e fa'aolaina ma mautū.  Ina ua auina a'u e le Ali'i e atia'e aulotu i Europa, na Ia fa'aali mai ia te a'u le matāfaioi e tasi o le ki i le toe atia’e o Lona mālo i le konetineta lena.  Auā taga’i fo’i outou, o Europa ua avea ma konetineta o tagata lē talitonu i le Atua.  Ua latou tu’ueseina le Atua ma o latou mafaufau.  E to’atele tagata Europa e lē talitonu o lo’o soifua le Atua.  

    I tausaga ua mavae, na auina e Europa misionare i le lalolagi.  A’o aso nei, ua pa’ū’ū atu i se tulaga aupito maulalo o le tauaso fa’atemoni ma le ola e aunoa ma le Atua.  Ua fa’aali mai e le Ali’i ia te a’u o se tasi o tatou tiute fa’atagata lotu o le ofoina a’e o tatalo i le lagi mo le Ekalesia i Europa.  O lo tatou iai i atunu’u pei o Suiselani, Netalani ma Egelani, ua i’u i le matuā tele o tatalo faufautua ua faia i atunu’u na.  

    O la matou ekalesia i Sineva e fai fono tatalo i le po atoa o Aso Faraile uma, e amata i le vaeluaga o le po e o'o i le 6 i le taeao.  E fa'asaga i le taua fa'aleagaga i se atunu'u ua fa'agaloina le Atua.  A tele ekalesia pei o matou e ō atu i isi atunu'u, o le tele fo'i lena o talosaga o le a faia.  O se tasi lea mafuaga tāua o le iai o ekalesia tetele ma le fa’alautele atu. 

    Ina ua tupu tele le aulotu lea ou te faifeau ai, O le Lighthouse Cathedral, na mafai loa ona fai a matou fono tatalo o le po atoa i aso uma.  Sa matuā tele vaega laiti i totonu o le aulotu ua mafai ai ona auaua'i ina ia tofu le vaega ma le po e fai ai fono tatalo o le po atoa.  O lea, sa eseese vaega  e tatalo i po uma.    

    O le telē o le ekalesia, o le tele fo’i lena o vaega laiti e fai.  E alafia le tele o tatalo i se ekalesia telē!  O le ala lena e mana’o ai le tiapolo e fa’atumau le la’itiiti o le ekalesia.  

    12.  E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o se ekalesia telē e tosina mai ai le to'atele ma o le to'atele o ē tosina mai o le sili atu fo'i lena o mea e fa'atalitalia.

    O lo'o fa'atalitali le nu'u, ma manatunatu uma lava i o latou loto, ia Ioane, po o ia le Keriso, pe leai.  

    Luka 3:15

    I tulaga masani ua ou iloa o le tetele o ē potopoto mai, o le tele atu fo'i lena o mea e fa'atalitalia.  A to'atele se potopotoga o tagata o le Atua, e iai lagona fa'agae'etia, fa'atalitalia, ma le fa'atuatua moni.  Aiseā?  E tupu le tulaga lea ona ua maualuga le fa’atuatua o tagata uma i mea ua va’ai i ai.    

    O le va'aiga o se fa'apotopotoga telē e tupu ai le fa'atuatua ma fa'aosofia ai lagona fa'agae'etia.  O le tu'ufa'atasia o le fa'atuatua o se fa'apotopotoga e sili atu nai lo le fa'atuatua o se tagata e to'atasi.  E fesoasoani lena e aumai ai i fafo le meaalofa a le Atua o lo'o i le faifeau.  

    Ua ou lauga i fa'apotopotoga to'aitiiti ma fa'apotopotoga tetele.   E eseese le fa'alogona o le si'omia fa'aleagaga i tulaga ia e lua.    

    13. E tatau ona iai sau ekalesia telē auā o totonu o se ekalesia telē e sili atu ona tele fa’aaliga o vavega e iai ona o le to’atele o le fa’apotopotoga ma le tele o lagona fa’atalitalia.   

    Ua alu ifo

    Vous aimez cet aperçu ?
    Page 1 sur 1